Novinarka BBC-ja Sophia Smith Galer u nedavnom članku piše o mogućim posljedicama potencijalnog izbacivanja mesa iz prehrane na globalnom nivou. U nastavku prenosimo dijelove njenog članka.

Puno toga.

Kad bi svi prihvatili vegetarijanstvo do 2050. godine, na svijetu bi ukupno bilo oko sedam miliona smrti manje svake godine.

Emisije plinova povezane s hranom smanjile bi se za oko 60 posto, prema Marcu Springmanu, istraživaču oxfordskog programa Future of Food (Budućnost hrane). To bi se odnosilo na sve od odbacivanja crvenog mesa – koje se dobiva od stoke koja proizvodi metan, do ljudske prehrane.

Međutim, farmeri u zemljama u razvoju mogli bi pretrpjeti značajnu štetu. Sušna i polusušna područja mogu se upotrebljavati samo za uzgoj životinja, poput Sahela u Africi pokraj Sahare. Nomadi koji tamo uzgajaju stoku morali bi se trajno naseliti negdje te bi izgubili kulturni identitet.

Prenamjena pašnjaka

Prenamjena bivših pašnjaka u prirodna staništa i šume ublažila bi promjenu klime i povratila izgubljenu bioraznolikost, uključujući i veće biljojede poput bizona te grabežljivce poput vukova, koje se prije tjeralo ili ubijalo kako bi se čuvala stoka.

Svako ko je trenutno uključen u stočnu industriju morao bi potražiti novu karijeru – naprimjer u agrikulturi, pošumljavanju ili stvaranju bioenergije.

Uklanjanje stoke?

Uklanjanje stoke poput ovaca zapravo bi moglo negativno uticati na bioraznolikost, jer je njihova paša vijekovima pomagala oblikovanju zemlje – pa bi neki farmeri mogli biti plaćeni da čuvaju životinje zbog očuvanja okoliša.

Više ne bi bilo božićne purice – gubitak mesa značio bi i gubitak tradicija. Brojne zajednice širom svijeta na vjenčanjima i svečanostima nude stoku kao darove.

Bez mesa bi se smanjila i mogućnost dobivanja srčanih bolesti, dijabetesa, moždanih udara i nekih vrsta rakova – i tako bi se uštedilo 2-3 posto globalnog BDP-a koji otpada na medicinske račune.

Morali bismo zamijeniti meso u prehrani drugim vrstama hrane, posebno kad su u pitanju dvije milijarde pothranjenih ljudi u svijetu. Životinjski proizvodi sadrže više hranjivih tvari po kaloriji nego proizvodi poput žitarica i riže”, piše Smith Galer.

malisaveti

Komentari

Pratite nas na FB!

Lajkujte Recepte od A do Š!
X Zatvori